Aced je bio domaćin PREPARE radionice kojoj je prisustvovalo više od 60 predstavnika civilnog društva, iz svih dijelova BiH, kao i iz svih sektora zastupljenih u ruralnom okruženju. Pored predstavnika civilnog društva, u radionici su aktivno sudjelovali i predstavnici resornih ministarstva, kako iz svakog entiteta tako i iz Distrikta Brčko. Ispred PREPARE mreže, u radionici su prisustvovali predstavnici iz Slovenije, Latvije, Hrvatske, Velike Britanije i Srbije.
Teme koje su prezentovane i o kojima se diskutovalo tokom prvog radnog dana radionice uključuju:
– misiju, ciljeve, aktivnosti, strukturu i umrežavanje PREPARE-a;
– način rada Latvijskog ruralnog foruma, koji je član PREPARE-a;
– kako uključiti mlade u ruralni razvoj, sa specijalnim osvrtom na Latvijska iskustva;
– trenutne ruralne inicijative u BiH i konkretne aktivnosti organizacija civilnog društva.
Tokom drugog radnog dana, učesnici su bili podjeljeni u 3 radne grupe od kojih je svaka aktivno radila na analizi i izradi prijedloga za poboljšanje situacije po pitanju jedne od sljedećih tema:
– umrežavanje u BiH;
– primjena LEADER metodologije u BiH;
– politika ruralnog razvoja u BiH.
Po pitanju umrežavanja učesnici radionice su se složili da je neophodno izgraditi mrežu za ruralni razvoj u BiH, zatim povezati sve postojeće strukture i kapacitete u sektoru ruralnog razvoja te evidentirati i identifikovati članove mreže koji će aktivno raditi na unapređe
nju trenutnog stanja u ovom sektoru. Učesnici su takođe iskazali i određena očekivanja od strane PREPARE-a, u vidu podrške kod analiziranja rada mreža u drugim državama, kao i kod ostvarivanja prava na stipendije preko kojih bi se određen broj aktera u ovom sektoru mogao bolje upoznati sa radom uspješnih mreža u drugim državama.
Kada je u pitanju LEADER metodologija, učesnici su zaključili da je BiH spremna za uvođenje ovog koncepta ruralnog razvoja jer je on već prisutan u BiH i implementira se u značajnom broju regija, ali mu je neophodna bolja podrška od strane domaćih institucija, što je samo po sebi izazov zbog trenutne komplikovane strukture upravljanja u BiH. Prisutni su se takođe složili da LAG-ovi mogu uspješno funkcionisati samo ako njegovi članovi ulože značajan trud i rad, umrežavaju se i razmjenjuju iskustva te rade prema prethodno definisanom planu ili strategiji.
Učesnici radionice su takođe iskazali potrebu da se smjernice za LEADER metodologiju u BiH moraju što prije ozvaničiti, da ruralnom razvoju treba dati veći značajh kroz konkretne razvojne aktivnosti institucija, budžetsku i institucionalnu podršku te kroz adekvatan set propisa koji regulišu ovu oblast. Stav učesnika je da se veliki broj ovih stavki može ubrzati ukoliko civilno društvo bude u partnerskom odnosu sa predstavnicima vlasti.
English